Metoda određivanja veličine čestica sirovine
Veličina čestica hrane odnosi se na debljinu sirovina za hranu, dodataka hrani i proizvoda od hrane za životinje. Trenutno je relevantni nacionalni standard "Metoda dvoslojnog prosijavanja za određivanje veličine čestica mljevenja hrane" (GB/T5917.1-2008). Postupak ispitivanja sličan je metodi ispitivanja koju je izdalo Američko društvo poljoprivrednih inženjera. Prema intenzitetu drobljenja hrane, drobljenje se može podijeliti u dvije vrste: grubo drobljenje i fino drobljenje. Općenito, veličina čestica je veća od 1000 μm za grubo drobljenje, a veličina čestica je manja od 600 μm za fino drobljenje.
Proces drobljenja hrane
Često korištenomlinovi za stočnu hranuUključuju mlinove čekićare i bubnjaste mlinove. Prilikom korištenja, potrebno ga je odabrati prema učinku drobljenja, potrošnji energije i vrsti ulazne smjese. U usporedbi s mlinom čekićarom, bubnjasti mlin ima ujednačeniju veličinu čestica, teži je rad i veće troškove stroja. Mlinovi čekićari povećavaju gubitak vlage zrna, bučni su i imaju manje ujednačenu veličinu čestica prilikom drobljenja, ali trošak instalacije može biti upola manji od troška bubnjastog mlina.
Općenito, tvornice stočne hrane instaliraju samo jednu vrstu pulverizatora,čekićarili bubnjasti mlin. Nedavne studije pokazale su da višestupanjsko usitnjavanje može poboljšati ujednačenost veličine čestica i smanjiti potrošnju energije. Višestupanjsko drobljenje odnosi se na drobljenje čekićarskim mlinom, a zatim bubnjastim mlinom. Međutim, relevantni podaci su oskudni te su potrebna daljnja istraživanja i usporedbe.
Utjecaj veličine čestica na energiju i probavljivost hranjivih tvari u hrani za žitarice
Mnoge su studije procijenile optimalnu veličinu čestica žitarica i utjecaj veličine čestica na probavljivost energije i hranjivih tvari. Većina literature o preporukama optimalne veličine čestica pojavila se u 20. stoljeću, a vjeruje se da hrana s prosječnom veličinom čestica od 485-600 μm može poboljšati probavljivost energije i hranjivih tvari te potaknuti rast svinja.
Brojne studije su pokazale da smanjenje veličine zrna usitnjenih žitarica poboljšava probavljivost energije. Smanjenje veličine zrna pšenice s 920 μm na 580 μm može povećati ATTD škroba, ali nema utjecaja na ATTD vrijednost GE. ATTD GE, DM i CP svinja hranjenih prehranom od 400 μm ječma bio je veći od onih hranjenih prehranom od 700 μm. Kada se veličina čestica kukuruza smanjila s 500 μm na 332 μm, povećala se i stopa razgradnje fitatnog fosfora. Kada se veličina zrna kukuruza smanjila s 1200 μm na 400 μm, ATTD DM, N i GE povećao se za 5%, 7% odnosno 7%, a vrsta mljevenja može utjecati na probavljivost energije i hranjivih tvari. Kada se veličina zrna kukuruza smanjila s 865 μm na 339 μm, povećala se ATTD razine škroba, GE, ME i DE, ali nije utjecala na ukupnu crijevnu probavljivost P i SID AA. Kada se veličina zrna kukuruza smanjila s 1500 μm na 641 μm, ATTD DM, N i GE mogao se povećati. Razine ATTD i ME DM i GE kod svinja hranjenih s 308 μm DDGS bile su veće od onih kod svinja hranjenih s 818 μm DDGS, ali veličina čestica nije utjecala na ATTD N i P. Ovi podaci pokazuju da se ATTD DM, N i GE može poboljšati kada se veličina zrna kukuruza smanji za 500 μm. Općenito, veličina čestica kukuruza ili kukuruznog DDGS-a nema utjecaja na probavljivost fosfora. Smanjenje veličine čestica drobljenja hrane za grah također može poboljšati probavljivost energije. Kada se veličina čestica lupina smanjila s 1304 μm na 567 μm, ATTD GE i CP te SID AA također su se linearno povećavali. Slično tome, smanjenje veličine čestica crvenog graška također može povećati probavljivost škroba i energije. Kada se veličina čestica sojine sačme smanjila s 949 μm na 185 μm, to nije imalo utjecaja na prosječni SID energije, esencijalnih i neesencijalnih AA, ali je linearno povećalo SID izoleucina, metionina, fenilalanina i valina. Autori su predložili sojinu sačmu od 600 μm za optimalnu probavljivost AA i energije. U većini eksperimenata, smanjenje veličine čestica može povećati razinu DE i ME, što može biti povezano s poboljšanjem probavljivosti škroba. Kod dijeta s niskim udjelom škroba i visokim udjelom vlakana, smanjenje veličine čestica u prehrani povećava razinu DE i ME, što može biti povezano sa smanjenjem viskoznosti probave i poboljšanjem probavljivosti energetskih tvari.
Utjecaj veličine čestica hrane na patogenezu želučanog ulkusa u svinja
Svinjski želudac podijeljen je na žljezdanu i ne-žljezdanu regiju. Ne-žljezdana regija je područje visoke incidencije želučanog ulkusa, jer želučana sluznica u žljezdanom području ima zaštitni učinak. Smanjenje veličine čestica hrane jedan je od uzroka želučanog ulkusa, a vrsta proizvodnje, gustoća proizvodnje i tip smještaja također mogu uzrokovati želučani ulkus kod svinja. Na primjer, smanjenje veličine zrna kukuruza s 1200 μm na 400 μm i s 865 μm na 339 μm može dovesti do povećanja incidencije želučanog ulkusa kod svinja. Incidencija želučanog ulkusa kod svinja hranjenih peletama kukuruza veličine zrna 400 μm bila je veća nego kod praškastog kukuruza iste veličine zrna. Korištenje peleta rezultiralo je povećanom incidencijom želučanog ulkusa kod svinja. Pod pretpostavkom da su svinje razvile simptome želučanog ulkusa 7 dana nakon primanja finih peleta, hranjenje grubim peletama tijekom 7 dana također je ublažilo simptome želučanog ulkusa. Svinje su osjetljive na infekciju Helicobacterom nakon želučanog ulkusa. U usporedbi s grubom hranom i hranom u prahu, lučenje klorida u želucu povećalo se kada su svinje hranjene fino usitnjenom hranom ili peletama. Povećanje klorida također će potaknuti proliferaciju Helicobactera, što rezultira smanjenjem pH u želucu. Utjecaj veličine čestica hrane na rast i proizvodne performanse svinja
Utjecaj veličine čestica hrane na rast i proizvodne performanse svinja
Smanjenje veličine zrna može povećati područje djelovanja probavnih enzima i poboljšati probavljivost energije i hranjivih tvari. Međutim, ovo povećanje probavljivosti ne znači poboljšani rast, jer će svinje povećati unos hrane kako bi nadoknadile nedostatak probavljivosti i u konačnici dobile potrebnu energiju. U literaturi se navodi da je optimalna veličina čestica pšenice u obrocima odbijene prasadi i tovnih svinja 600 μm odnosno 1300 μm.
Kada se veličina zrna pšenice smanjila s 1200 μm na 980 μm, unos hrane se mogao povećati, ali učinkovitost hranjivih tvari nije imala učinka. Slično tome, kada se veličina zrna pšenice smanjila s 1300 μm na 600 μm, učinkovitost hranjivih tvari tovnih svinja od 93-114 kg mogla se poboljšati, ali to nije imalo učinka na tovne svinje od 67-93 kg. Za svako smanjenje veličine zrna kukuruza od 100 μm, omjer G:F kod rastućih svinja povećao se za 1,3%. Kada se veličina zrna kukuruza smanjila s 800 μm na 400 μm, omjer G:F kod svinja povećao se za 7%. Različite žitarice imaju različite učinke smanjenja veličine čestica, poput kukuruza ili sirka s istom veličinom čestica i istim rasponom smanjenja veličine čestica, svinje preferiraju kukuruz. Kada se veličina zrna kukuruza smanjila s 1000 μm na 400 μm, ADFI svinja se smanjio, a omjer G:F povećao. Kada se veličina zrna sirka smanjila sa 724 μm na 319 μm, omjer G:F kod tovnih svinja se također povećao. Međutim, rast svinja hranjenih sojinom sačmom od 639 μm ili 444 μm bio je sličan onome kod sojine sačme od 965 μm ili 1226 μm, što može biti posljedica malog dodatka sojine sačme. Stoga će se koristi koje donosi smanjenje veličine čestica hrane odraziti samo kada se hrana dodaje u velikom udjelu u prehrani.
Kada se veličina zrna kukuruza smanji s 865 μm na 339 μm ili s 1000 μm na 400 μm, a veličina zrna sirka smanji sa 724 μm na 319 μm, stopa klanja tovnih svinja mogla bi se poboljšati. Razlog analize može biti smanjenje veličine zrna, što dovodi do smanjenja težine crijeva. Međutim, neke studije su otkrile da kada se veličina zrna pšenice smanji s 1300 μm na 600 μm, to nema utjecaja na stopu klanja tovnih svinja. Može se vidjeti da različite žitarice imaju različite učinke na smanjenje veličine čestica te su potrebna daljnja istraživanja.
Postoji malo studija o utjecaju veličine čestica u prehrani na tjelesnu težinu krmača i rast prasadi. Smanjenje veličine zrna kukuruza s 1200 μm na 400 μm nema utjecaja na tjelesnu težinu i gubitak leđne masti kod krmača u laktaciji, ali smanjuje unos hrane kod krmača tijekom laktacije i porast težine kod prasadi koja sišu.